Udruda “Sektor Rujani” pomaže obitelji Kelava

4.8.2008

Novac prikupljen na aukciji slika devetorice članova Udruge livanjskih umjetnika, koja je održana u sklopu manifestacije Dan branitelja Livna, uručen je  Katarini Kelava, supruzi umrlog branitelja Nediljka Kelave.
Jure Semren, u ime Udruge livanjskih umjetnika, i Kažimir Hrga, predsjednik Udruge "Sektor Rujani", uručili su Katarini oko 3600 eura, koliko je prikupljeno tijekom aukcije 16 slika livanjskih slikara.
Organizatori ove humanitarne akcije zahvaljuju se svima koji su se odazvali te najavljuju da će nastaviti s ovakvim aktivnostima.

Izvor: Livno - Online

Sveta Misa na Križevcu - Borovoj Glavi

29.7.2008

U nedjelju, 03.kolovoza 2008.godine, u 10.00 sati na Križevcu (Borova glava), slavi se Sveta Misa u spomen na sve žrtve koje su dale život za slobodu hrvatskog naroda u prvom, drugom i domovinskom ratu.

Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata - šestog sektora, poziva sve Vas da svojom nazočnošću uveličate ovo misno slavlje i odate poštovanje poginulim i nestalim braniteljima livanjskoga kraja.

Organizacijski odbor

Izvor: www.zagoricani.com

Ranč "Lištanac": Thompson održao koncert pred 20-tak tisuća obožavatelja

28.7.2008

Podno planine Dinare u mjestu Lištani kod Livna, na ranču "Lištanac" sinoć je održan koncert Marka Perkovića Thompsona. Pred oko 15 do 20 tisuća obožavatelja Thompson i njegov bend držali su publiku gotovo tri sata na nogama. 

Ovim koncertom Thompson je još jednom potvrdio da njegove pjesme privlače veliki broj posjetitelja.

 Thomspon se zahvalio publici koja je došla sa svih strana, cijelom livanjskom kraju, Hercegovini, Dalmaciji, dijaspori i svima onima koji mu daju podršku u njegovu radu i poručio da njegove pjesme nisu fašističke i nacionalističke, nego domoljubne pjesme koje govore o čovjeku, prijatelju, obitelji, domovini i Bogu.

 "Moje pjesme imaju jasnu poruku, a to je da je jedinstvo najveća snaga hrvatskog naroda", poručio je Thompson svojim obožavateljima koji ga vjerno prate na svim koncertima u sklopu svjetske turneje "Bilo jednom u Hrvatskoj".

 Koncertom Marka Perkovića Thompsona u Lištanima Vlada Hercegbosanske županije, kao organizator koncerta, uspješno je okončala trodnevnu međunarodnu konferenciju o poljoprivredi, energiji i turizmu "Tera".

Izvor: bljesak.info

Lištani - Konferencija TERA

27.7.2008

Kod Livna se okupili eminentni stručnjaci i gospodarstvenici iz više država

Premijeru Hercegbosanske županije dr. Nediljku Rimcu i njegovu prezimenjaku Ivanu, inače vlasniku tvrtke RIMC, ovih dana je konačno pošlo za rukom da u livanjskoj općini organiziraju jedan takav događaj koji bi u konačnici trebao rezultirati oživljavanjem ovdašnjega gospodarstva, a time i zaustaviti daljnje iseljavanja ljudi s ovih već u priličnoj mjeri opustjelih prostora.

Prirodni potencijali
Spomenuti dvojac je, naime, uz pomoć još nekih ljudi, u prvom redu pojedinaca iz Zajednice Livnjaka u Zagrebu, uspio na jednom mjestu, u Lištanima kod Livna, okupiti mnoge dokazane stručnjake i gospodarstvenike, ali isto tako i političare, i to samo s jednim ciljem kako bi se glede ukupnoga gospodarskog razvitka Hercegbosanske županije konačno prešlo s riječi na djela.

Riječ je prije svega o korištenju velikih prirodnih potencijala kojima obiluje Hercegbosanske županija. No, podloga za raspravu o ovoj temi, srećom, nisu bile prazne političke floskule kojih je ovaj narod odavno sit, već su posrijedi bile znanstveno urađene studije na kojima bi se trebali temeljiti svi budući projekti iz područja poljoprivrede, energetike, posebice kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i turizma.

Radilo se o prezentaciji čak devet studija, po četiri iz poljoprivrede i energetike i jednoj studiji koja se odnosi na turizam. Studije iz poljoprivredne proizvodnje brojnim sudionicima ove konferencije, koja je organizirana pod dosta zgodnim nazivom „Tera” (turizam, energija, razvoj, agrar), predstavili su profesori sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: dr. Davor Romić, dr. Zvonimir Ostojić i dr. Ivan Kolak, te dr. Petar Džaja sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta.

Što se, pak, tiče studija iz područja energetike, izlagali su: Davor Mladina, član uprave „Končar-Elektroindustrije”, dr. Adolf Rausch i dr. Richard Zweiler, predstavnici Europskog centra za obnovljivu energiju iz Gussinga (Austrija), te Katharina Hauser i ing. Siegfried Schonbauer, koji su upoznali nazočne s modelima financiranja energetike u Europskoj uniji.

Što se pak tiče mogućnosti razvoja turizma u Hercegbosanskoj županiji, veoma je zapaženo izlaganje imao Jako Andabak, predstavnik tvrtke „Blue Sun”. Inače, ovoj konferenciji, koja je ipak okupila najveći broj stručnjaka i gospodarstvenika iz BiH i Republike Hrvatske, nazočno je bilo nekoliko ministara iz obiju država.

Riječ je o Boži Ljubiću, članu Vijeća ministara BiH, zatim Damiru Ljubiću i Perici Kelečeviću, ministrima u vladi Federacije BiH, te Ivanu Šukeru i Petru Čobankoviću, ministrima u vladi Republike Hrvatske.

Konferenciji je, također, nazočio i predstavnik austrijskog Ministarstva energetike i rada dr. Gerhard Burian, kao i izaslanik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Knez.

Potpora iz Hrvatske
Svi ti gosti su u svojim istupima pozdravili održavanje ovakvog jednog značajnog skupa, te pri tome izrazili svoju maksimalnu podršku u realizaciji brojnih planiranih projekata na ovom području.

- Za sve te projekte imate punu podršku i vlade Republike Hrvatske - naglasio je Ivan Šuker, te upozorio kako je ipak u cijeloj ovoj priči najbitniji čovjek.

- I upravo svjesna toga, svjesna značajna oslonca na mlade i školovanje ljude, vlada RH donijela je odluku o financiranju sveučilišnog campusa u Mostaru - kazao je, među ostalim, Šuker.

Ovom prigodom on je istaknuo i to kako je Hrvatskoj u interesu da pomaže BiH na putu prema EU-u, kao i to da samo stabilna i čvrsta BiH odgovara Hrvatskoj. Ivan Rimac, čovjek koji je najzaslužniji za ovaj pokušaj da se gospodarstvo Hercegbosanske županije konačno pokrene s mrtve točke i kojega je već do sada sam taj pokušaj koštao više od dva milijuna KM vlastitoga novca, upozorio je da sve ovo što čini, čini najprije zbog domaćeg čovjeka i kraja u kojemu se rodio.

U projektima koje je on sam isfinancirao svoj interes bi, po njemu, u prvom redu trebali pronaći upravo ti ljudi, dok bi strani investitori trebali biti na drugome mjestu. Naravno, ovo je bila i prigoda, a što je i učinjeno, da se u projekte aktivno uključe uspješni gospodarstvenici koji ne žive na ovim prostorima, a koji su podrijetlom odavde.

Piše FRANO MIOČ, SLOBODNA DALMACIJA

FOTO - Livno Online

Lištani - "Stara je škrinja otvorena" - prva smotra izvornog folklora

27.7.2008

“Dan livanjskih branitelja” u organizaciji Sektora Rujani

24.7.2008

Kažimir Hrga

Domovinskom ratu vratiti dignitet, braniteljima dostojanstvo
 
 
LIVNO - U subotu, 26.srpnja, s početkom u 18 sati održat će se proslava “Dan livanjskih branitelja” na stadionu “Lištani” u Lištanima, u sklopu koje će biti prikazani snimci vojnoredarstvenih akcija s livanjskog područja, a bit će upriličena i dobrotvorna aukcija radova livanjskih slikara. Organizator ove proslave je braniteljska udruga “Sektor Rujani”, koja je osnovana prije više od godinu dana. Kažimir Hrga, predsjednik udruge kaže da je udruga formirana i legalizirana s ciljem da zaštiti dignitet Domovinskog rata.

Loš odnos prema braniteljima

“Na organiziranje okupljanja nas je potaknuo općenito loš odnos prema sudionicima Domovinskog rata”, rekao je Hrga. Istaknuo je da se najveći broj branitelja koji su poslije rata raseljeni diljem Hrvatske i Europe vraća u ovaj kraj uoči Sv. Ane, velikog blagdana u Lištanima, područja koje obuhvaća sektor Rujani. “Smatrali smo da bi naša zadaća bila za te dane i za naše branitelje a i za druge osmisliti ovakav jedan program koji će vratiti dignitet Domovinskom ratu, odnosno pokazati svu njegovu težinu. To je cilj Udruge u ovom trenutku”, rekao je Hrga.

Dražba slika

Udruga je planirala, prema riječima Hrge, i dražbu slika poznatih livanjskih slikara radi prikupljanja novca za pomoć obitelji umrlog invalida Domovinskog rata Nediljka Kelave, a bit će prikazan i videozapis o Domovinskom ratu bez ikakve režije. “Slika govori više od tisuću riječi i mi ćemo prikazati videomaterijal vezan za akcije: Zima 94, Skok 1, Skok 2, oslobađanje Grahova, oslobađanje Knina i Drvara.Vidjet će se snaga i moć hrvatske vojske i tadašnjih mladića koji su s elanom radili i borili se u najtežim uvjetima”, istaknuo je on. Naglasio je da udruga planira ubuduće redovito organizirati sličan program uoči Sv. Ane, koji će se vjerojatno sadržajno proširiti i na više dana.

Piše: Ante Mihaljević 

Na pomolu rješenje problema livanjskog smeća

28.6.2008

Privremena lokacija za zbrinjavanje komunalnog otpada je u Livanjskom polju u napuštenoj jami dvanaeste table gdje je Rudnik Tušnica nekad vršio iskopavanje. Ovakav prijedlog livanjskog načelnika Luke Čelana usvojili su vijećnici OV Livna.

Riječ je o jami sa velikim slojem gline od nekoliko metara, tako da nije vodopropusno, što je jedan od preduvjeta za iole kvalitetniju deponiju, istaknuo je Čelan te dodao kako jedini problem predstavljaju površinske vode, te da će rješenje tog problema biti prepušteno stručnjacima. Od ranije najavljene privremene lokacije za zbrinjavanje komunalnog otpada na lokaciji između u Čaprazlija i Prova livanjska je općina odustala zbog preskupe izgradnje pristupnog puta. Njegova bi izgradnja koštala oko 150.000 KM, što je ipak prevelika investicija za privremenu deponiju.

Kada je u pitanju ova nova lokacija, načelnik je istaknuo da je ona prihvatljiva i zbog toga što je 5 km udaljena od najbližeg naselja, nalazi se negdje na sredini svih naseljenih mjesta, a prednost je i to što se u zemljišnim knjigama vodi kao društveno vlasništvo.

Vijećnici su informirani i o raskidu ugovora kojega je Općina sklopila s JP Komunalno Livno za izgradnju sekundarne kanalizacije u naselju Brina i to zbog nepoštivanja zadanih rokova. Naime, taj ugovor je poodavno zaključen a radovi nikako da počnu. Stoga je načelnik prije desetak dana uputio pismo direktoru Komunalnog poduzeća u kojemu mu je dao rok od pet dana da započne s radovima. Kako do toga nije došlo, stečeni su svi zakonski uvjeti za raskid ugovora, a za izgradnju sekundarne kanalizacije bit će ponuđen drugoplasirani na listi najpovoljnijih ponuđača.

Na sjednici je prezentirana Informacija o projektu realizacije sanitarnog odlagališta za čvrsti otpad i osnivanju poduzeća „Li – čistoća“. Kreditom Svjetske banke predviđeno je odobravanje financijskih sredstava u ukupnom iznosu od 2 milijuna i 300 tisuća dolara za izgradnju regionalne deponije za tri općine Livno, Glamoč i Bosansko Grahovo koje su i osnivači poduzeća. Kako sredstva Svjetske banke ne bi došla u pitanje potrebno je što hitnije imenovati nadzorni odbor koji će raspisati javni natječaj za izbor i imenovanje direktora društva, tako da bi se počelo s aktivnostima na realizaciji projekta.

Željka Mihaljević / Livno Online

Iz Lištana put Europe

12.6.2008

Internet stranica tvrtke Ivana Rimca:

Najava Konferencije o obnovljim izvorima energije - 26.7.2008

U povodu projekta ‘Tera’ (turizam, energija, razvoj, agrar), čiji su inicijatori Nediljko Rimac i Ivan Rimac, u njihovu rodnu selu, Lištanima kod Livna, organizirat će se skup koji bi trebao okupiti ne samo domaće gospodarstvenike nego i one gotovo sa svih strana svijeta

Izvor Slobodna Dalmacija
Piše Frano Mioč

Prirodnim resursima iznimno bogata Hercegbosanska županija mogla bi uskoro biti veliki mamac kako za domaće, tako i inozemne ulagače, a sve zahvaljujući dvojici Livnjaka: županijskom premijeru dr. Nediljku Rimcu i njegovu prezimenjaku Ivanu, inače iskusnom zagrebačkom gospodarstveniku koji, za razliku od mnogih drugih uspješnih pojedinaca podrijetlom s ovih prostora, najizravnije pokušava pokrenuti “zahrđana kola” ukupnoga gospodarskog razvitka kako rodnog Livna, tako i cijele županije.

A u smislu konačnog otvaranja sigurne perspektive života i opstanka na ovim prostorima, Ivan Rimac je, naime, već “zaorao” prilično duboko, tako da će svi oni koji budu zainteresirani za ulaganja u ovaj kraj mnoge stvari imati servirane kao na pladnju.

Riječ je o brojnim razvojnim programima iz oblasti poljoprivrede, energije i turizma, na kojima isključivo o trošku ovog uspješnoga gospodarstvenika rade deseci stručnjaka s čak tri poljoprivredna fakulteta: iz Zagreba, Sarajeva i Mostara.

Izrada katastra
Posrijedi je projekt “Tera” (turizam, energija, razvoj, agrar) u povodu kojega će se u rodnom selu spomenutog dvojca Rimac, u Lištanima kod Livna, uskoro organizirati i posebna konferencija koja bi trebala okupiti ne samo domaće gospodarstvenike nego i one gotovo sa svih strana svijeta.

Tom događaju, koji će biti upriličen 25., 26. i 27. srpnja, nazočit će, naravno, i predstavnici spomenutih fakulteta, zatim zagrebačke tvrtke Geofoto i Gussing Instituta za obnovljivu energiju iz Austrije, kao i mnogi bankari.

S tvrtkom Geofoto je sklopljen ugovor o aerosnimanju prostora Hercegbosanske županije, a čije snimke bi trebale biti podloga za izradu katastra, zemljišnih knjiga i prostornih planova, a s Republikom Austrijom, kao i s institucijama Europske unije su potpisani dogovoreni oblici suradnje na polju obnovljivih izvora energije, i to uz pomoć grada Gussinga, koji je ujedno i partner ove konferencije.

Organizatori ovog po mnogo čemu jedinstvenog događaja u Hercegbosanskoj županiji poziv za sudjelovanje su uputili i najvišim predstavnicima vlasti BiH i Hrvatske, kao i Republike Austrije. Ivan i Nediljko Rimac, prigodom najave samog tog događaja, nisu skrivali svoj optimizam u pogledu samih rezultata koje bi mogao i trebao polučiti jedan takav skup.

- Krajnji cilj nam je ubrzati razvoj Hercegbosanske županije, a kada je riječ o potencijalnim investitorima, prednost želimo dati domaćim ljudima. Strani će ionako doći, prije ili kasnije - izjavio je Ivan Rimac.

Štoviše, strani novac u ovom slučaju i nije problem, naglasio je Rimac.

Ekološko-politički problem: Livno pod smećem

5.6.2008

Nemogućnost pronalaska lokacije za odlaganje komunalnog otpada pretvara se u ekološki, ali i politički problem

Izvor Slobodna Dalmacija
Piše Frano Mioč

Livno je ponovno suočeno s problemom odlaganja komunalnog otpada, iako se sve do prije koji dan mislilo da je pronalaskom nove lokacije za deponij, isti taj problem barem privremeno riješen.

Riječ je, naime, o odlagalištu smeća koje se, prema odluci Općinskog vijeća, trebalo nalaziti u poddinarskom selu Čaprazlijama i lokaciji do koje je tek trebalo izgraditi prilazni put u dužini od oko dva kilometra. Dok se to ne dogodi, smeće se trebalo odlagati na jednoj od tamošnjih privatnih lokacija, čiji je jedan od suvlasnika Dušan Maljković.

Pobuna susjeda


Na jednu takvu varijantu i sam Maljković je pristao, ali pod uvjetom da se nakon izgradnje prilaznog puta sve u međuvremenu odloženo smeće ukloni s njegova zemljišta, odnosno premjesti na taj budući deponij. I dogovor kao takav, barem u smislu odlaganja komunalnog otpada, prije petnaestak dana se počeo poštovati.
No u petak se ispostavilo da se Maljković ipak malo predomislio. Obavijestio je mjerodavne u Općini da se protivi daljnjem odlaganju smeća na toj njegovoj lokaciji, a kao razlog je naveo pritiske i optužbe kojima je bio izložen od svojih sumještana. Navodno su optuživali da je za ustupljeni dolac u koji se odlagalo smeće dobio novac od Općine, a što on uporno negira.

Jedino što je u ovom slučaju zatražio od općinara, a na što su ovi navodno pristali, bilo je to da mu se kuća u Čaprazlijama priključi na električnu mrežu. To se u međuvremenu ipak nije dogodilo.


Pristao, pa odustao

Međutim, Maljković negira da je zapravo to i glavni razlog zbog kojeg je zabranio daljnje odlaganje smeća na svojoj površini. On, naime, naglašava kako je dogovor s općinarima bio takav da će se smeće odlagati na njegovoj lokaciji najviše deset dana, ali se, do trenutka zabrane, to činilo petnaestak dana.

Inače, srpski povratnici u donjem Livanjskom polju nimalo blagonaklono ne gledaju ni na to da se ubuduće komunalni otpad odlaže na toj dva kilometra udaljenoj lokaciji u Čaprazlijama, koja je, za razliku od Maljkovićeve, u državnom vlasništvu. U jednu ruku to se moglo i očekivati, s obzirom, među ostalim, i na započetu predizbornu kampanju.

Ono, međutim, što bi u ovom slučaju, slučaju izgradnje gradskog odlagališta smeća u Čaprazlijama livanjske općinare trebalo dodatno zabrinuti jest i stanovita uznemirenost “duhova” koja je, zbog tog istog deponija, prisutna i među stanovnicima s druge strane Dinare, žiteljima Cetinske krajine. Riječ je, dakako, o bojazni da bi, zbog kraškog terena, smetište u Čaprazlijama moglo prouzročiti zagađenje samog izvora rijeke Cetine.

Istine radi, prigodom donošenja odluke o spomenutoj lokaciji Stipo Gotovac, jedan od livanjskih vijećnika, upozorio je na takvu mogućnost, ali se od namjere ipak nije odustalo. Vrijeme će u svakom slučaju pokazati je li ta bojazan od odlagališta smeća u Čaprazlijama bila opravdana i hoće li se uopće pristupiti izgradnji tog deponija u spomenutom selu.

Zasad se čini kako odustajanja od tog projekta ipak nema, budući da se traži tvrtka koja će izgraditi prilazni put do te nove lokacije. U međuvremenu se smeće na livanjskim ulicama gomila i kamo će na kraju završiti, ne znaju ni u Komunalnom poduzeću.

Slobodna Dalmacija o “našem” smeću

4.6.2008

Dok se cijeli ekoincident ne ispita, Hrvatske vode su dale nalog sinjskom i vrličkom komunalnom poduzeću da učestalije analiziraju kvalitetu izvorske vode

Izvor Slobodna Dalmacija
Piše Vito Perić / EPEHA, Foto: Ante Verzotti

Ilegalno odlagalište otpada u mjestu Čaprazlijama, rodnom mjestu predsjednika HSP-a Ante Đapića, udaljenom oko 30 km sjeverozapadno od Livna, u susjednoj BiH, ugrožava vode rijeke Cetine i njezinih pritoka.
Dojava o ilegalnom odlagalištu zaprimljena je u Hrvatskim vodama - Vodnogospodarskom odjelu za vodno područje dalmatinskih sljevovi sa sjedištem u Splitu 27. svibnja. Hrvatske vode su odmah reagirale i obavijestile kolege u susjednoj državi. Direktor odjela Hrvatskih voda dipl. ing. Anđelko Drnas kaže kako u ovakvim slučajevima djeluje mješovito Povjerenstvo, odnosno Komisija za vodno gospodarstvo Hrvatske i BiH.

Čekaju očitovanje iz BiH

 - S obzirom da je odlagalište na području susjedne države te Hrvatske vode nemaju izravnu nadležnost, u takvim slučajevima problematika se rješava putem zajedničke komisije. Hitno smo obavijestili predsjednika Komisije iz susjedne BiH i čekamo očitovanje, odgovorio je Drnas na upit Slobodne Dalmacije. U međuvremenu, dok se cijeli ekoeksces ne ispita, Hrvatske vode su dale nalog sinjskom i vrličkom komunalnom poduzeću da učestalije analiziraju kvalitetu izvorske vode.

Područje o kojem je riječ pripada slijevu izvora na lijevoj obali rijeke Cetine koja se koriste za javnu vodoopskrbu. Radi se o izvorima Vukovića vrelo i Šilovka. To područje je prema zakonskoj regulativi u Hrvatskoj, a slično je i u susjednoj BiH, u tzv. III. zoni sanitarne zaštite u kojoj je zabranjeno odlaganje otpada.

U Hrvatskim vodama smo doznali da su se tijekom proteklih desetljeća, a po potrebi i danas, vršila hidrogeološka ispitivanja, odnosno pratili podzemni tokovi vode na tom području. S obzirom da se radi o izrazito kraškom području bogatom vodama, i podzemnim i nadzemnim, ispitivanja su se obavljala na način da bi se ubacila posebna smjesa boja na početku toka i pratilo njezino kretanje. Utvrđeno je da se boja pojavljivala upravo u Cetini ili u njezinim pritokama, a početak puta je bio u susjednoj BiH na širem području gdje je ilegalno odlagalište otpada.

Nova lokacija za otpad - Čaprazlije

26.5.2008

Mještani Priluke i susjednih sela postigli su dogovor sa županijskom veterinarskom inspektoricom Dubravkom Puđom o sanaciji deponije na Korićini. Na deponiju su u više navrata odlagane eutanazirane životinje oboljele od bruceloze i tuberkuloze, a koje prema mišljenju mještana nisu propisno zbrinute, što vrijedi i za komunalni otpad koji uglavnom nije zatrpan. Kako smo saznali od mještana, pošto je načelnik općine Luka Ćelan odbio angažirati livanjsko Komunalno poduzeće za ovaj posao, dogovoreno je da to uradi privatna firma.

Zbog blokade Korićine, županijske i općinske vlasti iznašle su novu lokaciju za deponiju u rejonu Maljkovića doca, između sela Čaprazlije i Provo. Ta lokacija je privremena do iznalaženja trajnog rješenja za regionalnu deponiju. Inače, kako kaže direktorica Županijskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mamić, do sada je u od bruceloze oboljelo 28 osoba od čega 16 iz Livna, a riječ je uglavnom o osobama koje su u direktnom kontaktu sa oboljelom stokom. Na eutanaziju trenutno čeka još preko 100 ovaca i jedna krava oboljela od bruceloze pa će se morati voditi računa i o lokaciji za njihovo zakopavanje. (Relax)